Radikalna desnica u Evropi koristi instrumente demokracije kako bi je obesmislila!
Sarajevo, 30. novembar 2010. Centar za napredne studije (CNS) organizirao je u Sarajevu u Centru za interdisciplinarne studije (CIPS) forum o temi “Uspon radikalne desnice u Evropi: Implikacije za BiH?”.
O ovoj temi govorili su prof. dr. Enes Karić i prof. dr. Nerzuk Ćurak sa Univerziteta u Sarajevu.
Forum je obuhvatao analizu radikalne desnice općenito i u evropskom kontekstu posebno. Prof. Ćurak je pri tome dao pregled o desnici i ljevici naglašavajući da ta dijada u vremenu globalizacije nije ontologijske naravi nego relativan pojam i da nije ista u svim zemljama.
Zapad, po njegovoj procjeni, se konstituiše u odnosu prema drugome, a opasnost leži u tome što politička ideja radikalne desnice želi točak historije okrenuti unazad i time poprima opasne karakteristike nasilja.
Tu se postavlja pitanja gdje prestaje sloboda govora a gdje počinje govor mržnje kojim se služe politički predstavnici tih stranaka, kao Geert Wilders iz Nizozemske.

U nastavku foruma prof. Karić je analizirao medijsku instrumentalizaciju i govor mržnje pomoću raznih stereotipa kojima se služe političari, intelektualci i novinari u Evropi. Oba izlagača smatraju da je uspon radikalne desnice demokratska greška.
S druge strane je prof. Karić iznio autokritiku i istakao da kulturna rezistentnost muslimana u Evropi ne pomaže u rušenju stereotipa, kao npr. da su Islam i muslimani inferiorni, agresivni, drugačiji i nekompatibilni sa evropskim vrijednostima. S toga prof. Karić predlaže da se uspostave tematska muftijstva (za medije, za pitanje žena itd.) uključujući elite i intelektualce u razgovor. Prof. Ćurak vidi rješenje u tome da se figura neprijatelja treba konfigurirati u figuru prijatelja i pri tome afirmirati različite vrijednosti.



Muslimani u Evropi nudi najnovije podatke o situaciji muslimana u Evropi. Obrađeno je četrdeset i šest evropskih zemalja od Atlantika do Urala. Muslimani u Evropi je nezamjenjiv izvor informacija za istraživače, analitičare, medije, političare, aktiviste u nevladinom sektoru i studente.