U turskom gradu Biledžik (Bilecik), široj kolijevci Osmanske države, od 1. do 3. aprila 2011. godine održan je naučni skup „Slika Drugog u udžbenicima i popularnoj kulturi na Balkanu“ kao rezultat saradnje nekoliko institucija: Centra za napredne studije iz Sarajeva, organizacije Balmed (Balkanlar Medeniyet Merkezi), IRCICE te Univerziteta u Bileciku. Skup je održan na engleskom i turskom jeziku.
Cilj skupa je bio okupiti istraživače iz regije sa ciljem predstavljanja i dekonstrukcije uvriježenih shvatanja i predodžbi o Drugome na Balkanu koji je u dugotrajnom historijskom procesu često bivao okarakteriziran kao ''Turčin''. U tom kontekstu, naučnici su nastojali razotkriti i različite načine na koje se shvata osmansko nasljeđe u udžbenicima, lektiri i narodnoj književnosti, a napose i shvatanje i/ili prihvatanje/odbacivanje islama i muslimana. Svojim izlaganjima, istraživači i naučnici su nastojali javnosti predstaviti sve opasnosti koje ideološka, jednostrana i zlonamjerna reprezentacija islama i osmanskog naslijeđa stvara u današnjem kontekstu, te ukazati na mogućnost novih, alternativnih i nepristranih tumačenja historije i književnosti.
Među istaknutim referatima izdvajamo sljedeće: izlaganje Maye Yordanove Tzenove pod naslovom ''Drugi'', ''Osmanlijska slika u udžbenicima historije za osnovnu školu u Crnoj Gori“ autorice mr. Sabine Pačariz-Bešlić, potom referat „Lik Turaka u udžbenicima historije u Rumuniji“ dr. Mihaija Maximija, „Pregled prikazivanja lika Osmanlija u hrvatskim historijskim udžbenicima u periodu 1980-2010“ dr. Dine Mujadževića. Referat dr. Aziza Nazmija Shakira „Osmanlije kao Drugi u bugarskim narodnim pjesmama“ privukao je pažnju na često zanemareno područje književnosti kao poprišta ideoloških silnica, a referat Olsija Jazexhija „Narativi nacije“ javnosti je pružio osvrt na predstavljanja Osmanlija i islama u kosovskim udžbenicima historije. Mr. Dženita Karić je podnijela referat „Islam u bosanskohercegovačkoj književnosti XX stoljeća na primjeru Travničke hronike Ive Andrića”.
Ovaj skup je prevashodno otvorio brojna pitanja o odnosu prema osmanlijskom naslijeđu u balkanskim zemljama, ali i potakao na razmišljanje o eventualnom suprotnom smjeru istraživanja, naime, o preispitivanju odnosa savremenih turskih udžbenika i popularne kulture prema balkanskoj regiji. Stoga, kao i svaki uspješan skup, i ovaj u Bileciku je otvorio više pitanja nego što je dao definitivnih i konačnih odgovora.
mr. Dženita Karić
Muslimani u Evropi nudi najnovije podatke o situaciji muslimana u Evropi. Obrađeno je četrdeset i šest evropskih zemalja od Atlantika do Urala. Muslimani u Evropi je nezamjenjiv izvor informacija za istraživače, analitičare, medije, političare, aktiviste u nevladinom sektoru i studente. 
