Razgovarao: Ezher Beganović
SAFF: Proteklih dana, povodom problema oko vjeronauke u Kantonu Sarajevo, bili smo svjedoci brojnih uvrjedljivih javnih istupa domaćih, uglavnom bošnjačkih samoidentificiranih sekularista, odnosno ateista na račun vjere i vjernika u Bosni i Hercegovini. Nakon svega stiče se dojam da ti samoidentificirani ateisti izuzetno vole i priželjkuju obračun svake vrste sa vjerom i vjernicima. Kako komentirate ponašanje tih samoidentificiranih, prije svega bošnjačkih, ateista proteklih dana, odnosno kako komentirate stav spomenutih ateista prema ulozi vjere i vjernika u našem društvu?
Alibašić: Ova posljednja epizoda koju ste opisali je možda dosad najzornije pokazala da se mnogi u našem društvu a posebno sekularisti nisu navikli na novu, demokratsku Bosnu i Hercegovinu u kojoj je sloboda vjere jedna od zaštićenih sloboda. Takvi očito još nose stara, komunistička shvatanja o obimu te slobode po kojima se vjera svodila na privatnu stvar vjernika. Još je živa i namjera da se vjernicima i vjerskim zajednicama diktira. Njihov izbor i njihov glas po nekima nije vrijedan pažnje. Nadam se da su sekularisti iz ovoga naučili da je vrijeme progona vjere iz javne sfere i diktiranja vjerskim zajednicama definitivno iza nas. Mi smo ušli u fazu strukturalnog i proceduralnog odvajanja države i vjerskih zajednica koje po svim pitanjima od zajedničkog interesa treba da vode dijalog. Potezi ministra obrazovanja Kantona Sarajevo bili su potaknuti dogmatskim, ideološkim sekularizmom koji nikome ne treba. Vjernici su ovdje spremni prihvatiti sekularnu državu ali ne i sekularno društvo, posebno kad ga država nastoji sekularizirati o trošku svih građana. Prihvatamo državu koja je ideološki i svjetonazorski neutralna. Nije to međutim samo problem našeg društva. Meni je drago da ćemo uskoro na bosanskom jeziku čitati knjigu francuskog politologa Oliviera Roya koji povlači jasnu razliku između ta dva pristupa uređenju odnosa vjere i politike. (...)
Kompletan intervju u PDF formatu možete preuzeti na dolje navedenom linku:
Muslimani u Evropi nudi najnovije podatke o situaciji muslimana u Evropi. Obrađeno je četrdeset i šest evropskih zemalja od Atlantika do Urala. Muslimani u Evropi je nezamjenjiv izvor informacija za istraživače, analitičare, medije, političare, aktiviste u nevladinom sektoru i studente. 
